U ponedjeljak 9. ožujka Jadranka Orehovec, spec. kliničke psihologije kroz predavanje „Emocionalni kompas: Kako ga koristiti za uspješno navigiranje životom?“ približila je prisutnima ulogu emocija u životu. Objasnila je važnost prihvaćanja svih emocija, bivanja s njima i osluškivanja poruka koje nam šalju o svijetu oko nas i nama samima. Naglasila je važne vještine prepoznavanja i imenovanja emocija, promatranja i imenovanja onoga što je izvor emocije, naših tjelesnih reakcija te osvještavanja potreba i ponašanja koja biramo za sebe kako bi se nosili s emocijama. Saznali smo da su svjesno opažanje svojih emocionalnih stanja i izdvajanje vremena za brigu o sebi i svom mentalnom zdravlju važni za uspješnu navigaciju životom.
Danas živimo u dva svijeta, stvarnom i virtualnom. Svaki od njih ima svoja pravila, svoje prednosti i opasnosti. O opasnostima virtualnog svijeta i mogućim negativnim utjecajima u četvrtak, 12. ožujka govorila nam je prim. dr. Irena Rojnić Palavra, dr. med., specijalist psihijatar kroz predavanje „Suvremene ponašajne ovisnosti: ovisnost o kockanju i videoigrama“. Dr. Rojnić Palavra objasnila je kako su ponašajne ovisnosti o kockanju, videoigrama, internetu specifične i drugačije od ostalih ovisnosti. Nemoguće je uvesti apstinenciju i maknuti se u potpunosti od izvora ovisnosti. Internet je sveprisutan i sastavni je dio našeg života stoga je važna edukacija i vođenje računa o načinu i količini korištenja te uvođenje jasnih granica od najranijeg uzrasta. U predavanju smo mogli čuti i o karakteristikama online sadržaja koji ih čini opasnima za razvoj ovisnosti te rezultatima istraživanja u području ovih relativno novih ovisnosti.
Treće predavanje zanimljivog naziva „Zašto je daljinski opet letio? Druženje s emocijom koja baca stvari“ održao je bivši učenik Gimnazije Daruvar a sada psiholog i kognitivno-bihevioralni terapeut pod supervizijom, Ivan Vrbicky. Kroz svoje predavanje je na vrlo zanimljiv i interaktivan način demistificirao intenzivnu emociju ljutnje koja kako kaže „često dođe nepozvana a ponekad nas i uvali u nevolje“. Koristeći postavke kognitivno-bihevioralnog pristupa prisutnima je približio kako transformirati trenutke preplavljenosti ljutnjom u prilike za samoregulaciju, upoznavanje sebe i postavljanje zdravih granica.
